04. januar se od 2017. Godine obilježava kao Svjetski dan brajevog pisma. Tim povodom, Udruženje građana oštećenog vida Tuzla je u saradnji s Narodnom i univerzitetskom bibliotekom „Derviš Sušić“ održalo javnu tribinu na temu Uloga brajevog pisma u obrazovanju i svakodnevnom životu slijepih osoba.
Pored članova udruženja uglavnom djece i mladih, učešće na tribini uzeli su roditelji slijepe djece i studenti Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.

U uvodnom dijelu Tifa Tučić dala je kratak osvrt na istorijat brajevog pisma, blagodati koju je Francuz, Luj Braj ostavio u amanet slijepima cijeloga svijeta. Prošlo je nekoliko desetina godina od izuma brajevog pisma do njegovog priznavanja. Dostiglo je svoju punu afirmaciju tek nakon smrti njegovog izumitelja.
Na tribini je naglasak stavljen na ulogu brajevog pisma u učenju stranog jezika na pristupačan način kroz primjer početnog kursa njemačkog jezika koji pohađa deset članova ovog udruženja. Neki od njih nisu se uspjeli uklopiti u program pohađanja kursa njemačkog jezika u redovnim uslovima pa su ga zbog nepristupačnosti udžbenika i radnih sveski bili prinuđeni napustiti.
Ovom prilikom predstavljena je bajka Šime Ešića Bijeli svijet šareni svijet koju je Udruženje štampalo na brajevom pismu a grupa glumaca na čelu sa Sanelom Babić, vanrednim profesorom na Akademiji dramskih umjetnosti Tuzla snimila u audio formatu. Poznati bosanski pisac Šimo Ešić učesnicima tribine poslao je afirmativnu poruku pošto nije mogao lično prisustvovati. Uputio je čestitku u povodu Svjetskog dana brajevog pisma.
Zaposlenica Narodne i univerzitetske biblioteke Amela Galešić koristi priliku da učenike osnovnih škola koji posjećuju biblioteku upozna s brajevim pismom. Uglavnom mlađi učenici od kojih se većina prvi puta srela s ovim pismom prilikom posjete Biblioteci pokazuju interesovanje za sticanje novih znanja. Razgovarano je o zajedničkim promotivnim aktivnostima Udruženja, Biblioteke i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Potrebno je opismeniti nastavnike osnovnih i srednjih škola koje pohađaju slijepi i visoko slabovidi učenici i upoznati s brajevim pismom njihove vršnjake koji vide. S tom inicijativom ići će se prema nadležnim institucijama. Da bi mogao opismeniti slijepog učenika, nastavnik treba poznavati brajevo pismo. Tu ulogu preuzimaju edukatori i rehabilitatori ako su zaposleni u školama.

Mediji su pokazali interesovanje za ovaj događaj. Posebno je pozitivno odjeknula poruka visoko slabovidog učenika Melisa Omerovića koji pohađa osnovnu školu u sapni. Njemu je opismenjavanje na brajevom pismu omogućeno zahvaljujući upornosti roditelja koji su ga dovodili u Udruženje. Njegov primjer može potaći druge slijepe i visoko slabovide osobe da izađu iz mraka nepismenosti. Važno je da imaju informaciju gdje se mogu opismeniti. Opismenjavanje na brajevom pismu kontinuirana je aktivnost udruženja i obavlja se na traženje roditelja slijepe djece ili nastavnika u školama koje pohađaju slijepi i visoko slabovidi učenici. Opismenjavanjem su obuhvaćene i osobe koje su izgubile vid u mladosti ili srednjoj životnoj dobi.

Brajevo pismo nije zastupljeno u društvu u mjeri u kojoj je to potrebno. Slijepe osobe koje ga ne poznaju nisu svjesne njegovih brojnih prednosti. Postavlja se pitanje činimo li dovoljno da se to promijeni. Bez obzira na pozitivne korake koje udruženje pravi uključujući izdavanje različitih publikacija na brajevom pismu, potrebno je učiniti mnogo više. Pogrešno je govoriti o brajevom pismu samo na rođendan njegovog izumitelja. Krajnje je vrijeme da slijepe osobe i njihove organizacije shvate da im društvo neće dati ništa ako se za to sami ne izbore. To uključuje i korištenje brajevog pisma i njegovo zakonsko priznavanje.
Tifa Tučić